 |
 |
Konzervatorsko – restauratorski radovi na pokretnim arheološkim nalazima s lokaliteta Murter, Bisage – KornatiIstraživanje lokaliteta u podmorju otoka Bisage kod Kornata dalo je obilje arheološkog materijala, kerami?kih tanjura, vr?eva, porculanskih šalica, ulomaka staklenih boca i metalnog posu?a. Na?eno je i preko ?etrdeset razli?itih tipova lula i izrezbareni kamiši od drveta. Prona?eni arheološki materijal je nakon va?enja iz mora donesen na konzervatorsko restauratorsku obradu. U prvoj fazi konzervatorsko-restauratorskog postupka bilo je potrebno procesom desalinizacije iz predmeta izlu?iti štetne soli posebno kloride. Proces desalinizacije je zapo?eo odmah po zaprimanju predmeta i tekao je na na?in da su predmeti sa pripadaju?im signaturama izolirani mrežicama i potopljeni u bazene sa vodovodnom vodom. Koli?ina ukupno izlu?enih soli iz predmeta pra?ena je na na?in da je vodi u bazenu redovito mjerena vodljivost i odre?ivana koncentracija klorida. Porast vodljivosti signalizirao je da je došlo do izlu?ivanja soli iz predmeta, dok se to?na koncentracija klorida odre?ivala instrumentalno potenciometrijskom titracijom.
Voda u bazenima je mijenjana kada bi koncentracija izlu?enih klorida dosegla svoj konstantni maksimum, a sa svakom novom izmjenom koncentracijski maksimum je padao. U nekoliko zadnjih izmjena vodovodna voda je zamijenjena destiliranom ?ime se pospješio u?inak desalinizacije.Po završetku desalinizacije predmeti su osušeni te pregledani pod uve?anjem kako bi se utvrdilo konzervacijsko stanje i odredio daljnji tijek konzervatorsko restauratorskih radova.
Zaprimljeni metalni predmeti su u relativno dobrom konzervacijskom stanju, površina im je u ve?oj mjeri prekrivena raznim produktima korozije, inkrustriranim školjkama, vapnena?kim i organskim naslagama. Porculanski i stakleni predmeti su djelomi?no fragmentirani, površina im je u ve?oj mjeri prekrivena razli?itim naslagama kalcifikatne prirode.
Manji broj kerami?kih lulica zaprimljen je u fragmentiranom stanju i ošte?en djelovanjem morskih organizama dok je ve?ina kerami?kih lulica u vrlo dobrom konzervacijskom stanju s vidljivim kalcifikatnim i vapnena?kim naslagama na površini.
?iš?enje kerami?kih lulica provodilo se kombiniranom upotrebom skalpela razli?itih dimenzija, igala i dlijeta. Tvrdokorne vapnena?ke naslage koje se nisu mogle ukloniti mehani?kim putem o?iš?ene su kemijski upotrebom blago kisele vodene otopine, ?iji je višak po završetku ?iš?enja uklonjen ispiranjem u velikim koli?inama destilirane vode. Nakon ?iš?enja i skidanja površinskih naslaga kerami?ke lulice su konsolidirane potapanjem u 3%-tnu vodenu otopinu akrilnog konsolidanta.
Tvrdokorne naslage sa površina porculanskih predmeta uklonjene su upotrebom skalpela razli?itih dimenzija. Radilo se pod pove?alom vrlo oprezno kako nepažnjom ne bi oštetili izvornu površinu porculanskih predmeta na kojoj su nakon ?iš?enja vidljivi razni crteži i pe?ati. Stakleni ulomci o?iš?eni su pranjem u otopini blagog deterdženta. Zbog dobrog konzervacijskog stanja staklenih i porculanskih predmeta nije bila potrebna konsolidacija istih.
Metalni nalazi su ?iš?eni kontrolirano mehani?ki pod mikroskopom do otkrivanja izvorne površine koja je na svim predmetima djelomi?no ošte?ena. Korišteni su skalpeli i ?etkice razli?itih profila i dimenzija, mikropijeskarnik i elektri?ni mikromotor. Kao završna zaštita na površinama metalnih predmeta korištena je mješavina reverzibilnih lakova Paraloid B72 i Cosmoloid H80 u toluenu.
Nakon provedenih konzervatorsko restauratorskih radova izra?ena je tehni?ka dokumentacija za svaki pojedini predmet u kojoj su zabilježene i opisane sve faze radova kao i sva korištena sredstva.
Antonija Jozi? |
