Desetlje?e znanosti o oceanima za odrivi razvoj (2021.- 2030.)
Oceani i mora ?ine 70 % Zemljine povrine, a morska voda 97 % njezinih voda. Mora su izvor hrane i energije, no ona tako?er reguliraju nau klimu, daju nam polovinu naeg kisika i preuzimaju znatan udio uglji?nog dioksida koji isputamo. Oceani su zapravo nai najve?i saveznici u borbi protiv klimatskih promjena. Osim toga, oceani su dom za 80% ivih bi?a na Zemlji, a iako pokrivaju 70% Zemljine povrine, trenutno je samo 2% povrine svjetskih oceana zati?eno nekom kategorijom zatite prirode. Kroz povijest, mora i oceani bili su klju?ni i za trgovinu i prijevoz te je paljivo upravljanje ovim bitnim globalnim resursom temeljno za odrivu budu?nost. Dvadeset tri od dvadeset osam drava ?lanica EU-a raspolau obalnim podru?jem. Samo sa svojim udaljenim regijama EU raspolae najve?im pomorskim podru?jem na svijetu.
Op?a skuptina Ujedinjenih naroda proglasila je u prosincu 2017. godine u New Yorku Desetlje?e znanosti o oceanima za odrivi razvoj (2021.- 2030.). Namjera je mobilizirati sve sudionike irom svijeta u zatiti oceana radi provo?enja UN-ovog Programa za odrivi razvoj 2030. ?ime ?e se oja?ati svijest javnosti o neodgodivoj potrebi za novim istraivanjima i koritenjem postoje?ih znanstvenih podataka kako bismo razumjeli kumulativne u?inke kojima su mora i oceani izloeni.
Op?a skuptina Ujedinjenih naroda povjerila je mandant UNESCO-voj Me?uvladinoj oceanografskoj komisiji (Intergovernmental Oceanographic Commission IOC UNESCO) da koordinira pripremni proces i realizaciju Desetlje?a znanosti o oceanu. IOC UNESCO je glavna svjetska organizacija (149 drava ?lanica) koja se bavi morem i morskim okoliem utemeljena 1960. godine.
U Programu 2030. zatita i odrivo koritenje oceana navodi se kao jedan od 17 ciljeva odrivog razvoja. Ta odluka potvr?uje da je na me?unarodnoj razini prepoznata klju?na uloga odrivog koritenja i o?uvanja morskih i obalnih ekosustava i njihove bioloke raznolikosti u ostvarivanju programa za novi globalni razvojni okvir do 2030. Upravo je cilj odrivog razvoja broj 14.: O?uvanje vodenog svijeta primarni focus IOC UNESCO-a - omogu?iti dravama ?lanicama, UN-ovim partnerima, znanstvenim organizacijama, privatnom sektoru i civilnom drutvu izgradnju znanstvenih i institucionalnih kapaciteta kako bi zajedno osigurali ocean koji nam je potreban za budu?nost koju elimo. Desetlje?e znanosti o oceanu pomo?i ?e mobilizirati partnerstva i pove?ati ulaganja u prioritetna podru?ja gdje su hitno potrebne mjere.
To zna?i, izme?u ostalog, da bismo do kraja 2025. trebali sprije?iti i zna?ajno smanjiti sve vrste zaga?ivanja morskih resursa, a posebno one aktivnosti koje dolaze s kopna. Plan je i djelotvorno regulirati ulov ribe i okon?ati prekomjerni ribolov, kao i destruktivne ribarske prakse. Namjera je, nadalje, primijeniti planove upravljanja pripremljene na znanstvenoj osnovi kako bi se u najkra?em mogu?em roku obnovile zalihe riba. S druge strane, treba osigurati malim profesionalnim ribarima pristup morskim resursima i tritima. Smanjiti acidifikaciju oceana i rjeavati pitanje njezinih u?inaka, izme?u ostalog putem poboljane znanstvene suradnje na svim razinama.
Da bismo rijeili sve te probleme, potrebno nam je bolje me?unarodno upravljanje kako bismo pove?ali napore na regionalnoj i globalnoj razini. Jo ne postoji objedinjeni svjetski mehanizam koji bi osigurao o?uvanje svjetskih mora. U tom pogledu Konvencija UN-a o pravu mora (UNCLOS), usvojena 1982. godine, ima klju?nu ulogu u o?uvanju i odrivom koritenju morske bioraznolikosti u podru?jima koja su prema Konvenciji izvan nacionalne nadlenosti. Njime se odre?uju prava i obveze zemalja ?lanica koje djeluju na svjetskim morima, to obuhva?a i njihovu odgovornost da zatite ivot u moru od opasnosti koje mu prijete.
Na UN-ovoj 4. me?uvladinoj konferenciji o pravu mora koja se trebala odrati od 23.03.-03.04.2020. u New Yorku, ali je zbog globalne pandemije COVID-19 otkazana, vlade svijeta trebale su okon?ati zadnju rundu pregovora te izraditi pravno obvezuju?i instrument o morskoj biolokoj raznolikosti u podru?jima izvan nacionalne nadlenosti (Sporazum o svjetskim morima). Time bi se otvorio put prema uspostavi goleme mree zati?enih podru?ja, odnosno morskih rezervata, postigla bi se zatita tre?ine svjetskih mora, to bi dovelo do oporavka morskog svijeta od brojnih pritisaka ljudskog djelovanja i industrijske eksploatacije.
Republika Hrvatska, zajedno s drugim ?lanicama EU-a, sudjeluje u radu UN-ove Me?uvladine konferencije o me?unarodnopravno obvezuju?em instrument na temelju Konvencije o pravu mora. Konvencija je stupila na snagu 16.11.1994. godine, a Republika Hrvatska je odgovaraju?u notifikaciju o sukcesiji poloila kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda 05.04.1995. godine.
Vano je prisjetiti se kako je Op?a skuptina UN-a u rujnu 2000. godine u New Yorku usvojila Milenijsku deklaraciju (United Nations Millennium Declaration), politi?ki dokument UN-a za 21. stolje?e, koji utvr?uje ciljeve razvoja na podru?jima od interesa za me?unarodnu zajednicu te aktivnosti koje trebaju pridonijeti njihovu ostvarivanju. Usvojeno je osam Milenijskih razvojnih ciljeva za koje su se drave ?lanice obvezale da ?e ostvariti do 2015. godine.
Napredak u ostvarenju milenijskih razvojnih ciljeva nije se ujedna?eno odvijao i sva o?ekivanja nisu ostvarena. Na Summitu UN-a o odrivom razvoju u rujnu 2015. godine u New Yorku, 193 drava ?lanica usvojilo je dokument naslovljen Promijeniti svijet: program odrivog razvoja do 2030. te 17 ciljeva odrivog razvoja uklju?enih u taj Program. Drave ?lanice UN-a preuzele su na sebe politi?ku obvezu provedbe Programa 2030. Iako se ne radi o pravno obvezuju?em dokumentu (tkz. soft law), provedba 17 ciljeva treba se o?itovati u gotovo svim sferama politi?kog, drutvenog i gospodarskog ivota na nacionalnoj razini. Ti se ciljevi, nazvani globalnim ciljevima odrivog razvoja, nadovezuju na osam milenijskih razvojnih ciljeva koji su obiljeili razdoblje do 2015. godine.
Vie informacija:
https://www.oceandecade.org/
https://www.undp.org/content/undp/en/home/sustainable-development-goals/goal-14-life-below-water.html
|
