 |
 |
Rekognosciranje podmorja Šibensko-kninske županijeTijekom listopada i studenog 2012. Me?unarodni centar za podvodnu arheologiju proveo je pretraživanje obale i podmorja Šibensko-kninske županije. Pretraživanje je obuhvatilo podmorje od Kornatskog oto?i?a Arta Velika do Zlarina. Ronilo se na ranije poznatim arheološki zanimljivim lokacijama i na nekim novim koje su izabrane na osnovu dojava kolega arheologa ili lokalnog stanovništva. Pretraživanja su vršena Side Imaging Sonar-om. Njime je izvršeno skeniranje dna, a zatim je ronjenjem pregledan teren. Uz voditelja Mladena Peši?a i Luke Beki?a iz Me?unarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru u istraživanjima su sudjelovali i vanjski suradnici ronioci Marko Meštrov (Agencija Han-Vrana), Jerko Macura, Rok Kova?i? te Petar Dobrovi? kao tehni?ka podrška.. Rekognosciranjem su pretražene dvije zanimljive, a dosad nedovoljno istražene lokacije. Prva lokacija je podru?je oko Skradina na rijeci Krki, Lenovac. Lenovac se nalazi nizvodno od ACI Marine u Skradinu, dio je operativne obale anti?kog lu?kog i trgova?kog središta sa zanimljivim arheološkim materijalom. Druga lokacija je prostor oko otoka Arta Velika koji se nalazi na plovidbenoj ruti kroz Pašmanski kanal s anti?kim brodolomom.
Kamena struktura rimske operativne obale i nasipa nastalog njenim urušavanjem na podru?ju Lenovac prekrivena je ostacima mulja i sedrenim formacijama koje je stolje?ima stvarala rijeka Krka. Debela naslaga mulja na dnu rije?nog korita skriva ulomke tegula, pitosa te afri?kih i isto?no mediteranskih amfora. Ovi nalazi dokazi su dugogodišnjeg života i trgova?ke razmjene. Zanimljiv je nalaz željeznog rimskog legionarskog koplja sa tuljcem za nasad koje je na?eno ?vrsto zaraslo za stijene nasipa ispod operativne obale. Ovo je koplje svjedok korištenja Scardone (Skradina) kao luke za dopremanje namirnica za vojni logor u Burnumu (Ivoševci kod Kistanja) u 1. st. U sklopu ovog rekognosciranja bilo je predvi?eno pregledati i prostor nizvodno od Brljanskog jezera na rijeci Krki upravo zbog blizine Burnuma ali zbog niza problema (nepristupa?nost terena, pripadnost jezera nacionalnom parku i sl.) ekipa nije bila u mogu?nosti izvesti zaron. O strateškom položaju otoka Arta Velika (Artion) na plovidbenoj ruti kroz Pašmanski kanal pisao je ve? u 7. st. Anonim Ravenjanin u djelu Cosmographia. Rekognosciranje je obuhvatilo prostor oto?i?a Artice i Ule (Artice Male) koji se nalaze sjeverozapadno od otoka Arta Velika. Razli?it kerami?ki materijal iz razli?itih razdoblja svjedo?anstvo je dugogodišnje plovidbe i korištenja ovog prostora za sidrenje. Tipovi amfora Late Roman 2 otkrivaju kako se najintenzivniji promet odvijao u periodu od 4. do 7. stolje?a. Osim ovog tipa prona?ene su i amfore tipa Forlimpopoli (1.-2. stolje?e). Podmorje oto?i?a Artice ozna?ilo je najvjerojatnije kraj plovidbe za brod s teretom amfora Lamboglia 2 tipa koje su bile u upotrebi od 2. st. prije Krista do 1. st. nakon Krista, a danas se njegovi ostaci skrivaju na širokom prostoru u travi posidoniji koja prekriva morsko dno. Porazbacani ulomci razli?itih tipova amfora nalaze se u podmorju otoka Ula (Artica Mala). Tu se uz ulomke amfora Lamboglia 2 tipa nalaze i ulomci novovjekovnih kerami?kih tanjura i ulomci tanjura tipa eastern sigillata B.
Rekognosciranje je obuhvatilo još tri arheološki zanimljive lokacije. Sidrištre u uvali Sovlje kod Tribunja, hrid San?ela kod otoka Žuta i podmorje oto?i?a Sustipanca kod Pirovca.
Ostvarenjem ovog programa nastavlja se projekt rekognosciranja ?ija je glavna svrha nadopunjavanje baze podataka podvodnih arheoloških nalazišta na tlu Hrvatske, MACHU.HR, sustava bilježenja i zaštite koji se razvija u Me?unarodnom centru za podvodnu arheologiju u Zadru. Informacije iz baze trebale bi doprinjeti sustavu zaštite vrijednosti našega podmorja.
Marina Šimi?i? |
